Juventus 1897
28.10.2008.

Igracki kadar: Pavel Nedved

Pavel Nedved: 12 godina u talijanskom nogometu

Nakon što je 1996. godine došao iz praške Sparte u Lazio, Pavel Nedved je već 12 godina nezaobilazan dio talijanskog klupskog nogometa. U pet sezona provedenih u rimskom klubu ubilježio je 137 nastupa u Serie A, te 45 europskih utakmica, uključujući 23 u Ligi prvaka, a otkako je 2001. prešao u Juventus za taj je klub odigrao 190 domaćih prvenstvenih utakmica, dok je u Europi ubilježio 50 nastupa.

Prije nego što je 2006. godine rekao zbogom reprezentaciji, 36-godišnji nogometaš je odigrao 91 utakmicu za tu reprezentaciju.

Iskusni nogometaš je za službenu stranicu FIFA-e dao intervju u kojem je govorio o svojoj prošlosti, sadašnjosti i snovima za budućnost.

Zašto ste se odlučili ostati još jednu sezonu u dresu Juventusa?
Nakon dvije godine izostanka iz Lige prvaka, ponovni nastup u tom natjecanju je bio pravi izazov. Uz to, generacija koja se probija i koju predvode Sebastian Giovinco i Claudio Marchisio bilježi svoje prve nastupe u Ligi prvaka. Početak na toj razini nikada nije lak, jer ritam ne popušta, sa dvije utakmice tjedno protiv vrhunskih protivnika. Klub mi je ponudio produženje ugovora, tako da im mogu pomoći sa svojim iskustvom. Taj izazov me je privukao.

Ovo je vaša osma sezona u Torinu. Koje su vaše najljepše uspomene do sada?
Sezona 2003./03. je bila najkompletnija, osvojili smo Scudetto i došli u finale Lige prvaka. Polufinale protiv madridskog Reala će mi ostati u sjajnoj uspomeni, prije svega zbog ugleda protivnika i atmosfere koja je okruživala tu utakmicu, kao i zbog sjajnog nogometa koji smo igrali.

Bilo je i teških vremena. Kako ste se nosili sa izbacivanjem u Serie B?
To je bilo jako teško. Nakon svega što je klub za mene učinio, osjetio sam da i ja dugujem nešto klubu. Zbog toga je ostanak u klubu bio logičan izbor. Za dvije godine napornog rada smo nagrađeni promocijom u Serie A i povratkom u Ligu prvaka.

Što točno smatrate da je Juventus učinio za vas? I što ste vi učinili za njih?
Juventus mi je dao sve. Ovdje sam usvojio pobjednički mentalitet, onaj koji vas tjera da svaku utakmicu vidite kao bitku. Naučio sam od sebe uvijek tražiti više i kako se suočiti sa poteškoćama i prebroditi ih. Što se mene tiče, Juventusu sam dao svo svoje vrijeme i sebe sam cijelog stavio u službu momčadi. Nadam se da ću i napustiti klub sa nečim pozitivnim.

Prije Stare Dame igrali ste za Lazio. U kakvom su vam sjećanju te godine provedene u glavnom gradu?
Do sada nisam požalio ni zbog jednog poteza u karijeri. Mojih pet godina u Lazio će mi uvijek ostati u lijepom sjećanju. Otkrio sam novu zemlju, naučio novi jezil, provodio vrijeme sa jako dobrim trenerima i osvojio Scudetto, Kup Pobjednika Kupova i domaći kup. Što sam više mogao očekivati?

Nikada niste poželjeli zaigrati u nekoj drugoj državi?
To je bio moj osobni izbor, u dogovoru sa obitelji. Uživali smo u Italiji, bez obzira radilo se o Rimu ili Torinu. Ovdje su mi rođena djeca i puno toga me veže uz Italiju. Gdje bih otišao? Ali istina je da me je neko vrijeme privlačila engleska Premier liga. Otkako znam za sebe bio sam navijač Manchester Uniteda.

Jeste li ikada zažalili zbog oproštaja od reprezentacije?
Do 34. godine sam sudjelovao na tri europska i dva svjetska prvenstva i bilo je sasvim normalno da prepustim mlađoj generaciji da preuzme glavnu ulogu u reprezentaciji. Koliko god velika je bila moja želja da nastavim, mladim igračima su trebale utakmice kako bi ojačali i skupili iskustvo.

Kako vidite budućnost češke reprezentacije?
Reprezentacija je u prijelaznom periodu. Stariji igrači se postepeno povlače, a mladima, uključujući finaliste posljednjeg U-20 svjetskog prvenstva, nedostaje iskustva. Zbog toga Milan Baros, Marek Jankulovski, Zdenek Grygera i Tomas Ujfalusi imaju važnu ulogu u pomoći tim mladim igračima da se integriraju u momčad. Za tri ili četiri godine bit ćemo ponovno konkurentni na najvišem nivou. Unatoč tome, mislim da ćemo se kvalificirati na svjetsko prvenstvo.

Planirate li u mirovinu na kraju sezone?
U mojim godinama živim od danas do sutra i ne znam točno kada ću prestati. Juventus ima planove za mene, ali ja nisam još ništa odlučio. Jedna stvar je sigurna: Počet ću novi život od početka. Morat ću puno toga naučiti ispočetka, a to nakon 20 godina provedenih kao nogometaš neće biti lako.

Jeste li razmišljali o trenerskom poslu, u Juventusu ili u reprezentaciji, na primjer?
Ne postaje se trener preko noći, bez iskustva. Napredak se događa korak po korak. Jedna od najboljih praksi je još uvijek započeti sa treniranjem mladih kategorija i postepenom napredovanju kroz rankove. Ako u budućnosti budem imao priliku trenirati jednu od tih momčadi, to će značiti da sam uspješan. Ali put je još dug, posebno stoga što je Juventus jako teško trenirati. Pritisak je stalan, uvijek se mora pobjeđivati, puno je posla u pozadini i samo veliki treneri mogu uspjeti ovdje.

Vi ste se u karijeri susretali sa nekima od tih velikih trenera. Koji su treneri imali najveći utjecaj na vašu karijeru?
Dino Zoff, Sven-Goran Eriksson, Claudio Ranieri, Didier Deschamps, mogao bih reći svi. Ali onaj koji mi je dao malo više od ostalih je bez sumnje Marcello Lippi, jer me je on postavio na poziciju iza napadača i dao mi slobodu u kretanju po terenu.

Na kraju, osjećate li se danas dugačije kada igrate u odnosu na početke karijere? I koga vidite kao svog nasljednika?
Nema nikakve razlike. I kada mi je bilo 20 i danas sa 36 uvijek sam osjećao isto zadovoljstvo u igri. Dijelim emocije sa momčadi, uživanje u igri i osvajanje trofeja su mi vodilja. Malo je teže fizički se nositi sa ritmom utakmica svaka tri dana. Što se tiče mog nasljednika, to je teško pitanje, rekao bih da je to moj sin, s obzirom da i on igra nogomet :).
Image and video hosting by TinyPic Juventus 1897
Preporucujem

baneri




Image and video hosting by TinyPic
Juventus1897
Anketa
UPOZORENJE

-neprimjerni sadrzaji bit ce autmatski izbrisani (ne ukljucujem prepucavanje, "odrat ce vas milan,bolji real itd itd,ali sve u granicama)
-zabranjena reklamacia kako svojih tako i drugih blogova,jer ako si posjetio moj blog i stavio normalan komentar(ne tipa pozz i posjetite) moja je duznost da posjetim tvoj blog
-to bi bilo to hvala



UPOZORENJE
POČECI U 19. STOLJEĆU

Legenda kaze kako je jednog dana prije vise od stoljeca, tocnije 1. studenog (novembra) 1897., grupa mladica u dobi od 14 do 17 godina iz srednje skole D'Azeglio iz Torina, sjedeci na neuglednoj klupi u ulici naziva Corso Re Umberto, odlucila osnovati sportski klub sa ciljem da se bave nogometom. Ista legenda kaze da je klub nazvan "Juventus" manje-vise slucajno, te da je ime odmah prihvaceno kao nacin zivota.

Klub, ciji je prvi predsjednik bio Enrico Cafari, cesto je mijenjao sjediste, ali uskoro su stvorili respektabilno ime, usprkos tome sto je u gradu bilo jos dosta klubova organiziranih od strane profesionalaca. Igraci su u pocetku nosili roze dresove, a prvu utakmicu u talijanskom prvenstvu klub je odigrao 1900-te, upravo u tim dresovima. Crno-bijela kombinacija uvezena je iz Nottinghama 1903. Ekipa je igrala utakmice na igralistu Piazza D'Armi. Neke od ranijih utakmica igrane su i na igralistu koje se nalazilo blizu danasnje zeljeznicke postaje Porta Susa. Ovo igraliste ubrzo su zamijenile stambene zgrade i Juventus je iznajmio teren u cetvrti Crocetta. Tamo su igrali do 1906. godine, a zatim su se preselili na sjever grada na stadion Corso Marsiglia. Ovaj mali stadion postao je u Torinu poznat kao "Campo Juventus".



Osnivaci Juventusa i legendarna klupa u ulici Corso Re Umberto


IZMEDJU 2 RATA

Juventus je prvi naslov prvaka Italije osvojio nakon infarktnog finala u tri utakmice protiv Genoe i Milanesea. Ova titula okrunila je napore osnivaca kluba, pod predsjedanjem Svicarca Alfreda Dicka, uz pomoc mnogih igraca iz inozemstva. Alfredo Dick je uskoro napustio klub nakon sto je izgubio potporu vecine igraca i osnovao svoj vlastiti klub, pod nazivom Torino. Sa sobom je poveo i nekoliko stranih nogometasa.

Godine koje slijede nisu bile lagane za ovaj klub. Sve do prvog svjetskog rata talijanskim nogometom vladali su klubovi Pro Vercelli i Casale. Odmah nakon rata Juventus se vratio u vrh talijanskog nogometa, a vratar Giacone i stoperi Novo i Bruna bili su prvi nogometasi ovog kluba koji su zaigrali za reprezentaciju Italije. U to vrijeme predsjednik kluba bio je knjizevnik Corradino Corradini.

1923. godine debitirao je jedan od najvecih vratara svih vremena Giampiero Combi. 24. srpnja (jula) te povijesne godine clanovi kluba su za predsjednika jednoglasno izabrali Edoarda Agnellija, sina osnivaca automobilske industrije Fiat. Klub je sagradio svoje vlastito igraliste u Corso Marsigliji, sa tribinama koje su mogle primiti veliki broj navijaca.

1930-tih Juventus je pod vodstvom Carla Carcana i sa postavom u kojoj su najcesce bili Orsi, Caligaris, Monti, Cesarini, Vargalien I i II, Bertolini, Ferrari i Borel osvojio pet uzastopnih naslova prvaka Italije. Ovaj neprekinuti niz trajao je od 1930. do 1935., a u isto vrijeme igraci Juventusa igrali su znacajnu ulogu u talijanskoj reprezentaciji, koja je osvojila naslov svjetskih prvaka 1934. u Rimu.

Izgradnja legendarnog Comunale stadiona zapocela je 1932. godine. Stadion je izgradjen za samo sedam mjeseci, a najprije je nazvan po fasistickom vodji Benitu Mussoliniju. Prva utakmica na novom stadionu odigrana je 14. svibnja (maja) 1933. Stadion je mogao primiti 71 160 gledatelja i dugo vremena bio je najveci stadion u Italiji. Nakon drugog svjetskog rata preimenovan je u Stadio Comunale.



Stadion Comunale


VRIJEME GIAMPIERA BONIPERTIJA

Prvi klupski koraci na medjunarodnom planu potjecu iz istog razdoblja, a cetiri su puta bili sudionici polufinala Europskog kupa, kasnije poznatog pod nazivom Kup Pobjednika Kupova. 1947. Giovanni Agnelli, sin Edoarda koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreci 1935., preuzeo je klub, vracajuci ga na stare staze slave. U to vrijeme najpoznatiji igraci su bili Carlo Parola, Danci John Hansen i Praest, te najpoznatiji od svih Giampiero Boniperti, koji je postao rekorder po broju odigranih utakmica (444), a do ove godine drzao je i rekord po broju postignutih golova (177). Juventus je postao prvak Italije 1950. i 1952. godine.

1953. Giovanni Agnelli je odstupio sa mjesta predsjednika kluba, pozicije koju je dvije godine kasnije preuzeo njegov brat Umberto. Novi ciklus pobjeda je bio na obzoru: klub je osvojio prvenstva Italije 1958., 1960. i 1961., a u sastavu su bili izmedju ostalih Omar Sivori i John Charles, postavsi tako prvi klub u Italiji koji je osvojio deset nacionalnih prvenstava (1958.), zbog cega mu je dodijeljena nacionalna medalja za uspjehe u sportu. Iako je gradski rival Torino imao vlastiti stadion, zbog njegovog sve losijeg stanja i taj klub se preselio na Comunale 1960. godine.

Juventus se vratio trijumfima 1967. pod predsjedanjem Vittorea Catelle, otvarajuci dugi niz pobjeda predvodjen svojim najpoznatijim igracem Bonipertijem: klub je osvojio devet naslova prvaka Italije u 15 godina (1972., '73., '75., '77., '78., '81., '82., '84., '86.), a uspjesi nisu izostali ni na medjunarodnom planu, te su tako osvojeni: Kup UEFA 1977., Kup Pobjednika Kupova 1984., Kup Prvaka, Superkup i Svjetsko klupsko prvenstvo 1985.

Juventus su u gore navedenim godinama sa klupe predvodili Vycpalek, Parola i, prije svega, Giovanni Trapattoni. U to su vrijeme u klubu igrali poznati talijanski reprezentativci (Od Zoffa do Sciree, od Tardellija do Cabrinija, od Causija do Paola Rossija, Gentilea, Furina, Anastasija i Roberta Bettege), ali takodjer i poznati internacionalci poput Michela Platinija, koji je u klubu proveo pet sezona, osvojivsi dva naslova prvaka Italije, dva naslova prvaka Europe, te tri naslova najboljeg strijelca i tri Zlatne lopte.

1987. godine kapacitet Comunalea je smanjen na 45 000 mjesta zbog sigurnosnih razloga i postalo je osito da je gradu potreban novi stadion. Novi stadion nazvan Delle Alpi sagradjen je daleko od centra grada i bio je spreman za Svjetsko prvenstvo 1990. Gledatelji su uskoro uvidjeli da je vidljivost sa tribina slaba, a najudaljenija mjesta od lopte su u nekim trenucima udaljena cak 162 metra. Stoga ovaj stadion nikad nije postao popularan medju navijacima i Juventus je odlucio krenuti u potpunu renovaciju, a prve utakmice na renoviranom stadionu trebale bi se odigrati 2007. godine.




KRAJ 20. STOLJECA I MODERNA VREMENA

Uspjesima protkane 80-te slijedile su nesto losije, ali ne i neuspjesne rane 90-te. 1990. Juventus je osvojio pod vodstvom predsjednika Vittoria Caissottija di Chiusana i trenera Dina Zoffa Kup UEFA i talijanski kup, a 1993. ponovno je osvojen Kup UEFA.

Nakon nekoliko razocaravajucih godina na trenersku poziciju dosao je Marcello Lippi, koji je odmah osvojio ligaski naslov 1995., devet godina nakon posljednjeg osvojenog Scudetta 1986. Lippi je svoju sjajnu prvu sezonu okrunio dvostrukom krunom, nakon sto je osvojio i talijanski kup, trofej koji je u klupske vitrine od 1938. godine stigao cak devet puta.

Lippi je nastavio uspjesnu seriju u klubu i 1996. je stigao naslov prvaka Europe, koji su cekali jos od posljednjeg uspjesnog, ali u isto vrijeme i tragicnog, finala na Heyselu 1985. godine. Uspjesi su se nastavili i u sezoni 1996./97. osvojeni su naslov prvaka Italije, europski Superkup i Svjetsko klupsko prvenstvo. 1997. su izgubili u finalu Lige Prvaka od Borussije Dortmund i godinu kasnije od Real Madrida. 25. naslov prvaka Italije stigao je u sezoni 1997./98. Lippi je dobio otkaz u sezoni 1998./99., ali ni Ancelotti, koji ga je naslijedio, nije uspio donijeti naslov prvaka.

Marcello Lippi vratio vratio se u klub u ljeto 2001. godine i iste sezone osvojio Serie A. U sezoni 2002./03. osvojili su i drugu titulu zaredom, ali su porazeni u svom trecem finalu Lige prvaka zaredom. 2003. godina bila je tragicna jer su preminuli i Giovanni Agnelli i Vittorio Chiusano, a godinu kasnije umro je i Umberto Agnelli. Nakon razocaravajuce 2003./04. sezone Lippi je otisao iz kluba i preuzeo duznost izbornika Italije od Giovannija Trapattonija. Juventus je sokirao sve kada su objavili da je njegov nasljednik Fabio Capello, dotadasnji trener Rome.

2004. Juventus je poceo izgradnju kompleksa Mondo Juve. Gigantski trening kamp lociran u Vinovu pored Torina sastoji se od devet terena i otvoren je u ljeto 2005. U svibnju (maju) 2006. zapocinje i izgradnja novog stadiona, koji ce se nalaziti unutar sadasnjeg Delle Alpija, a trebao bi biti gotov do 2008. godine.

Pod vodstvom Fabia Capella, klub je osvojio dva Scudetta, koja su mu medjutim i oduzeta zbog afere "Moggi", a 1to je najgore Juventus je izbaeen u drugu ligu, i u ovim trenucima prozivljava najteze trenutke u svojoj historiji, koje ce zasigurno izdrzati i prevazici.



Sastav Juventusa
1.Gianluigi Buffon
Image and video hosting by TinyPic

2.Emanuele Belardi
Image and video hosting by TinyPic

3.Alessandro Brindelli
Image and video hosting by TinyPic

4.Giorgio Chiellini
Image and video hosting by TinyPic

5.Jorge Andrade
Image and video hosting by TinyPic

6.Domenico Criscito
Image and video hosting by TinyPic

7.Jean-Alain Boumsong
Image and video hosting by TinyPic

8.Jonathan Zebina
Image and video hosting by TinyPic

9.Nicola Legrottaglie
Image and video hosting by TinyPic

10.Zdenek Grygera
Image and video hosting by TinyPic

11.Cristian Molinaro
Image and video hosting by TinyPic

12.Cristiano Zanetti
Image and video hosting by TinyPic

13.Sergio Almiron
Image and video hosting by TinyPic

14.Pavel Nedved
Image and video hosting by TinyPic

15.Tiago Mendes
Image and video hosting by TinyPic

16.Ruben Olivera
Image and video hosting by TinyPic

17.Mauro German Camoranesi
Image and video hosting by TinyPic

18. Antonio Nocerino
Image and video hosting by TinyPic

19.Hasan Salihamidzic
Image and video hosting by TinyPic

20.Marco Marchionni
Image and video hosting by TinyPic

21.Alessandro Del Piero
Image and video hosting by TinyPic

22.David Trezeguet
Image and video hosting by TinyPic

23.Raffaele Palladino
Image and video hosting by TinyPic

24.Vicenzo Iaquinta
Image and video hosting by TinyPic

25.Trener Claudio Ranieri
Image and video hosting by TinyPic

Dresovi na svom terenu
Image and video hosting by TinyPic

Dresovi u gostima
Image and video hosting by Juventus1897.blogger.ba

Alternativa
Image and video hosting by TinyPic

Animacije
Master Yoda
Image and video hosting by TinyPic



Daredevil
Image and video hosting by TinyPic

Koliko je sati??




Dabogda duplo toliko
44797